HIGIJENA I NJEGA RUKU I KOŽE

KBC Zagreb, Referentni centar za bolničke infekcije Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske prof.dr.sc Vanda Plečko, prof.dr.sc. Ana Budimir, doc.dr.sc. Zrinka Bošnjak

UVOD

Infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi predstavljaju značajan uzrok morbiditeta i mortaliteta u hospitaliziranih bolesnika, te je njihovo sprečavanje i suzbijanje jedan od važnih zadataka zdravstvenih djelatnika. Velik su problem u cijelom svijetu, čak 5-10% svih hospitaliziranih bolesnika dobije takvu infekciju tijekom liječenja. Za infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi odgovorni su mikroorganizmi iz skupina virusa, gljiva, parazita, ali su najčešći uzročnici bakterije. Infekcije mogu biti uzrokovane mikroorganizmima koji su prisutni na bolesnikovoj koži i sluznicama (endogene) ili mikroorganizmima prenešenim od drugog bolesnika, zdravstvenog djelatnika ili iz okoline (egzogeni). Često i sami bolesnici mogu biti izvor mikroorganizama. U većini slučajeva, ruke zdravstvenih djelatnika sredstvo su prijenosa mikroorganizama od izvora do bolesnika.

RUKE I KOŽA

Prenošenje patogena unutar sustava zdravstvene skrbi s jednog bolesnika na drugog preko ruku zdravstvenih radnika odvija se u nekoliko koraka:

1. Mikroorganizmi su prisutni na bolesnikovoj koži ili se nalaze na neživim površinama u neposrednom okruženju bolesnika.
2. Mikroorganizam se prenosi na ruke zdravstvenog radnika.
3. Mikroorganizam mora biti u stanju preživjeti barem nekoliko minuta na rukama zdravstvenih radnika.
4. Pranje ruku ili antisepsa od strane zdravstvenog radnika nije provedena, ili provedena neodgovarajućim sredstvom, ili na neodgovarajući način, te mikroorganizam zaostaje na rukama.
5. Kontaminirane ruke zdravstvenog radnika dolaze u izravan kontakt s drugim bolesnikom ili predmetom koji će doći u izravan kontakt s bolesnikom.

Patogeni mikroorganizmi koji izazivaju infekcije u zdravstvenim ustanovama mogu se naći ne samo na inficiranim ranama nego, često i na normalnoj, intaktnoj koži bolesnika.
Kontaminirane ruke mogu predstavljati vektor u prijenosu, odnosno širenju mikroorganizama. Ruke zdravstvenih radnika progresivno bivaju sve više kolonizirane tijekom skrbi za bolesnika, a broj bakterija se linearno povećava kroz vrijeme provedeno u postupcima njege. Ukoliko se higijena ruku ne provodi, s vremenom se stupanj kontaminacije ruku povećava, a ukoliko se koriste rukavice, situacija je slična, površina rukavica biva kolonizirana, što omogućuje unakrsni prijenos patogena, na isti način kao da je u pitanju koža ruku. Unakrsne infekcije mogu se značajno smanjiti pomoću nekoliko osnovnih mjera, na primjer pranjem ruku ili dezinfekcijom, ispravno provedenom i u pravo vrijeme.
Higijena ruku se općenito smatra najvažnijom pojedinačnom mjerom kontrole infekcija. Osnovni faktori za odabir proizvoda za higijenu ruku su: antimikrobni profil, prihvatljivost korisnika i cijena. Prihvaljivost sredstava i tehnika bitni su kriterij za odabir sredstava za higijenu ruku. Prihvatljivost sredstava ovisi o jednostavnosti njihove uporabe u kombinaciji s njihovim dermatološkim učinkom. Ostali faktori koji su važni u odabiru sredstva su: kontinuirana dostupnost, skladištenje i troškovi koji na lokalnoj razini omogućuju izvodljivost i pridržavanje preporučenih postupaka. Kožna tolerancija je jedan od najvažnijih parametara koji vode do prihvaćanja kod zdravstvenih radnika i koji direktno utječe na suradljivost kod higijene ruku.

Kirurška priprema ruku smanjuje oslobađanje bakterija s ruku članova kirurškog tima za vrijeme trajanje operativnog zahvata kroz nehotične perforacije kirurških rukavica. Za razliku od higijenskog pranja ruku, kirurška priprema ima za cilj eliminirati prolaznu floru i reducirati trajnu floru ruku i inhibirati rast bakterija ispod rukavica.
U cilju prevencije nastanka infekcije preporučeno je preoperativno antiseptičko pranje bolesnika, dekolonizacija MRSA kliconoštva te pranje i dezinfekcija operacijskog polja.